
Šta je nematerijalna šteta?
Kada se govori o naknadi štete nakon saobraćajne nezgode, većina ljudi prvo pomisli na popravku automobila, troškove lečenja ili druge finansijske gubitke.
Međutim, posledice nezgode ne mogu se uvek izraziti računima ili fakturama.
Telesne povrede mogu izazvati fizičke bolove, strah, dugotrajan oporavak ili promene koje utiču na svakodnevni život osobe. Upravo takve posledice predstavljaju osnov za razmatranje nematerijalne štete.
Za razliku od materijalne štete, koja se odnosi na konkretan finansijski gubitak, nematerijalna šteta obuhvata posledice koje nisu neposredno merljive novcem, ali mogu značajno uticati na kvalitet života.
Važno je naglasiti da se svaki slučaj procenjuje pojedinačno, na osnovu svih relevantnih okolnosti i raspoložive dokumentacije.
Šta zakon podrazumeva pod nematerijalnom štetom?
Propisi Republike Srbije predviđaju mogućnost naknade određenih oblika nematerijalne štete kada su za to ispunjeni zakonski uslovi.
To, međutim, ne znači da svaka neprijatnost ili svaka povreda automatski daje pravo na naknadu.
U svakom konkretnom slučaju razmatraju se:
- priroda povrede;
- tok i trajanje lečenja;
- intenzitet i trajanje posledica;
- medicinska dokumentacija;
- druge činjenice koje mogu biti značajne.
Relevantne odredbe mogu se pronaći u Zakonu o obligacionim odnosima, dostupnom na sajtu Paragraf.rs, koji uređuje osnovna pravila naknade štete.
Koja je razlika između materijalne i nematerijalne štete?
Ovo je jedno od pitanja koje najčešće zbunjuje građane.
Materijalna šteta odnosi se na finansijske posledice koje se mogu dokazivati računima, potvrdama ili drugim dokumentima.
Na primer:
- troškovi lečenja;
- troškovi rehabilitacije;
- izgubljena zarada, kada postoje zakonski uslovi;
- troškovi medicinskih pomagala;
- drugi dokazivi izdaci.
Nematerijalna šteta, sa druge strane, odnosi se na posledice koje utiču na ličnost i svakodnevni život oštećenog.
Ne meri se vrednošću računa, već se sagledava kroz medicinsku dokumentaciju, stručne nalaze i okolnosti konkretnog slučaja.
Zbog toga nije moguće unapred odrediti jedinstvenu vrednost ili primeniti isti pristup na svaki predmet.
Koje vrste nematerijalne štete postoje?
Iako svaki slučaj ima svoje specifičnosti, u praksi se najčešće govori o nekoliko oblika nematerijalne štete.
To su:
- fizički bolovi;
- pretrpljeni strah;
- umanjenje životne aktivnosti;
- naruženost, kada postoje zakonski uslovi;
- druge posledice predviđene važećim propisima.
Svaka od ovih kategorija ima svoje karakteristike i procenjuje se zasebno.
U narednim člancima detaljno ćemo objasniti svaku od njih.
Da li svaka povreda automatski znači i nematerijalnu štetu?
Ne.
Jedna od najčešćih zabluda jeste da svaka telesna povreda automatski podrazumeva i pravo na određeni iznos naknade.
U praksi se svaki slučaj razmatra pojedinačno.
Značaj mogu imati:
- vrsta i težina povrede;
- tok lečenja;
- medicinska dokumentacija;
- posledice koje je povreda ostavila;
- druge okolnosti konkretnog slučaja.
Zbog toga nije moguće dati univerzalan odgovor niti unapred proceniti ishod samo na osnovu naziva povrede.
Zašto je medicinska dokumentacija toliko važna?
Kod nematerijalne štete medicinska dokumentacija predstavlja jedan od najvažnijih izvora informacija.
Ona pokazuje:
- kada je povreda nastala;
- kako je tekao oporavak;
- koje terapije su sprovedene;
- koliko je trajalo lečenje;
- kakve su bile preporuke lekara.
Što je dokumentacija potpunija, lakše je sagledati celokupne posledice povrede.
U posebnom vodiču „Kako medicinska dokumentacija utiče na naknadu štete?“ detaljno ćemo objasniti zbog čega je važno čuvati svaki nalaz i izveštaj.
Najčešće zablude
Kod nematerijalne štete često se mogu čuti tvrdnje koje nisu tačne.
“Postoji cenovnik za svaku povredu.”
Ne postoji univerzalni cenovnik koji automatski određuje naknadu za svaku vrstu povrede. Svaki predmet procenjuje se pojedinačno.
“Dovoljna je jedna lekarska potvrda.”
Ne.
Tok lečenja i kompletna medicinska dokumentacija imaju mnogo veći značaj od pojedinačnog nalaza.
“Svi sa istom povredom ostvaruju ista prava.”
Ne.
Na procenu utiču brojne okolnosti, zbog čega dva naizgled slična slučaja mogu imati različite karakteristike.
Primer iz prakse
Dve osobe zadobile su sličnu povredu ramena u različitim saobraćajnim nezgodama. Kod prve je oporavak trajao nekoliko nedelja, dok je druga prošla kroz višemesečnu rehabilitaciju uz ograničenu pokretljivost. Iako je početna dijagnoza bila slična, tok lečenja i posledice nisu bili isti, zbog čega se ni ovi slučajevi ne mogu posmatrati na identičan način.
Savet stručnjaka Štetasist
Nemojte pokušavati da procenjujete svoj slučaj poređenjem sa iskustvima drugih ljudi ili informacijama sa interneta. Kod nematerijalne štete najvažnije je objektivno sagledati sve okolnosti konkretnog slučaja i medicinsku dokumentaciju.
Kako se utvrđuje nematerijalna šteta?
Jedno od najčešćih pitanja koje ljudi postavljaju nakon saobraćajne nezgode jeste:
“Kako se određuje nematerijalna šteta?”
Na internetu se mogu pronaći različite informacije, pa čak i navodni “cenovnici” ili “kalkulatori” koji obećavaju da će izračunati kolika naknada pripada za određenu povredu.
U praksi, stvari nisu tako jednostavne.
Nematerijalna šteta ne određuje se prema jednoj tabeli ili unapred utvrđenom iznosu. Svaki slučaj posmatra se zasebno, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i dokaze.
Zbog toga dve osobe sa sličnom dijagnozom ne moraju imati identičan tok postupka niti iste okolnosti koje će biti razmatrane.
Koje okolnosti mogu biti značajne?
Prilikom sagledavanja posledica telesnih povreda ne posmatra se samo naziv dijagnoze.
Mnogo širu sliku daju okolnosti koje prate povredu i oporavak.
Na primer, značaj mogu imati:
- priroda i težina povrede;
- način nastanka povrede;
- trajanje lečenja;
- broj i vrsta medicinskih intervencija;
- rehabilitacija i fizikalna terapija;
- posledice koje su ostale nakon završetka lečenja;
- kompletna medicinska dokumentacija.
Sve ove okolnosti zajedno omogućavaju objektivnije sagledavanje konkretnog slučaja.
Zašto tok lečenja ima veliki značaj?
Dve osobe mogu imati istu početnu dijagnozu, ali potpuno različit oporavak.
Kod jedne osobe tegobe mogu nestati relativno brzo, dok druga može mesecima odlaziti na kontrole, fizikalnu terapiju ili dodatna ispitivanja.
Upravo zato se pažnja ne usmerava samo na prvi lekarski nalaz, već na celokupan tok lečenja.
Kontinuitet medicinske dokumentacije često pokazuje:
- kako su se simptomi razvijali;
- koliko je trajao oporavak;
- koje terapije su sprovedene;
- da li su postojale komplikacije;
- kakav je bio krajnji ishod lečenja.
Da li se uzimaju u obzir fizički bolovi?
Da.
Fizički bolovi predstavljaju jednu od okolnosti koja se može razmatrati prilikom utvrđivanja nematerijalne štete.
Međutim, nije dovoljno samo navesti da su bolovi postojali.
Posmatra se širi kontekst, uključujući:
- vrstu povrede;
- tok lečenja;
- medicinske nalaze;
- trajanje tegoba;
- druge činjenice koje proizlaze iz dokumentacije.
U posebnom vodiču „Bolovi, strah i umanjenje životne aktivnosti – kako se procenjuju?“ detaljno ćemo objasniti na koji način se ove okolnosti sagledavaju.
Šta je sa strahom i psihičkim posledicama?
Saobraćajna nezgoda može predstavljati veoma stresan događaj.
Kod pojedinih osoba posledice se ne završavaju fizičkom povredom.
Mogu se javiti:
- osećaj nesigurnosti u vožnji;
- strah od ponovnog učestvovanja u saobraćaju;
- psihička napetost;
- druge tegobe koje zahtevaju stručno sagledavanje.
Da li će i na koji način ove okolnosti biti relevantne zavisi od konkretnog slučaja i odgovarajuće medicinske dokumentacije.
Da li se uzimaju u obzir trajne posledice?
Ako nakon završetka lečenja ostanu određene trajne posledice, i one mogu biti jedna od okolnosti koje se razmatraju.
To, međutim, ne znači da svaka povreda ostavlja trajne posledice.
U svakom predmetu potrebno je utvrditi:
- da li posledice postoje;
- kakav je njihov karakter;
- u kojoj meri utiču na svakodnevni život;
- šta proizlazi iz medicinske dokumentacije i stručnih nalaza.
O ovoj temi detaljno ćemo govoriti u članku „Trajni invaliditet nakon nezgode – kako izgleda postupak naknade štete?“
Da li postoji jedinstvena formula?
Ne.
Možda je upravo ovo najvažnija poruka celog članka.
Ne postoji formula koja će, na osnovu naziva povrede, automatski pokazati kolika će biti naknada ili kakav će biti ishod postupka.
Svaki predmet predstavlja jedinstvenu celinu.
Zbog toga nije preporučljivo donositi zaključke na osnovu iskustava drugih ljudi, objava na forumima ili nezvaničnih “cenovnika” koji se mogu pronaći na internetu.
Mnogo pouzdaniji odgovor daje analiza konkretne medicinske dokumentacije i svih relevantnih okolnosti.
Zašto medicinsko veštačenje može biti važno?
U pojedinim predmetima potrebno je dodatno stručno mišljenje o prirodi i posledicama povrede.
Tada značajnu ulogu može imati medicinsko veštačenje.
Njegov zadatak nije da zameni medicinsku dokumentaciju, već da je analizira zajedno sa drugim relevantnim činjenicama i pruži stručno mišljenje o pitanjima koja zahtevaju posebno medicinsko znanje.
Više o tome pročitajte u vodiču „Veštačenje telesnih povreda – kako izgleda postupak?“
Primer iz prakse
Dve osobe zadobile su povredu kolena u saobraćajnoj nezgodi. Kod prve je nakon nekoliko nedelja terapije došlo do potpunog oporavka, dok je druga prošla operativni zahvat i višemesečnu rehabilitaciju uz ograničenja u svakodnevnim aktivnostima.
Iako je početna povreda bila slična, tok lečenja i njegove posledice bili su različiti. Zbog toga se ni postupak sagledavanja nematerijalne štete ne može zasnivati isključivo na nazivu povrede.
Savet stručnjaka Štetasist
Kada razmišljate o nematerijalnoj šteti, nemojte se fokusirati samo na dijagnozu. Mnogo važniju sliku daju tok lečenja, medicinska dokumentacija, rehabilitacija i stvarne posledice koje je povreda ostavila na svakodnevni život. Upravo zato je važno da kompletna dokumentacija bude uredno sačuvana od prvog dana nakon nezgode.
Kako izgleda postupak ostvarivanja naknade nematerijalne štete?
Kada osoba pretrpi telesne povrede u saobraćajnoj nezgodi, fokus je, sasvim opravdano, na lečenju i oporavku.
Tek nakon prvih pregleda, terapija i kontrola, mnogi počinju da razmišljaju o tome kako izgleda postupak ostvarivanja naknade štete i koja prava mogu imati.
Važno je razumeti da se postupak ne zasniva samo na jednom medicinskom nalazu ili jednoj dijagnozi. On podrazumeva sagledavanje svih relevantnih okolnosti – od trenutka nastanka povrede, preko toka lečenja, pa do posledica koje je povreda ostavila.
Iako svaki predmet ima svoje specifičnosti, određene faze postupka najčešće se ponavljaju.
Prvi korak – evidentiranje povrede
Osnov za svaki postupak jeste uredno evidentirana telesna povreda.
Zbog toga je važno da se, kada za to postoji potreba, obavi lekarski pregled što je pre moguće nakon nezgode.
Prvi medicinski nalaz često predstavlja početnu tačku za dalje praćenje zdravstvenog stanja.
Nakon toga slede:
- kontrolni pregledi;
- specijalistički pregledi;
- dijagnostičke procedure;
- fizikalna terapija ili rehabilitacija;
- završni nalazi nakon lečenja.
Svaki od ovih dokumenata može doprineti potpunijem sagledavanju posledica povrede.
Značaj medicinske dokumentacije
Medicinska dokumentacija nije važna samo zato što potvrđuje da je povreda postojala.
Ona prikazuje i kako se zdravstveno stanje razvijalo tokom vremena.
Na primer, značaj mogu imati:
- izveštaji hitne pomoći;
- otpusne liste iz bolnice;
- nalazi ortopeda, neurologa ili drugih specijalista;
- rendgenski, CT ili MR snimci;
- izveštaji sa fizikalne terapije;
- kontrolni pregledi;
- završna medicinska dokumentacija.
Kada su dokumenti uredno sačuvani i hronološki organizovani, mnogo je lakše sagledati celokupan tok lečenja.
Više o ovoj temi pročitajte u našem vodiču „Kako medicinska dokumentacija utiče na naknadu štete?“
Zašto kontinuitet lečenja ima veliki značaj?
Jedna od najčešćih grešaka jeste prekid lečenja čim se simptomi privremeno smanje.
Međutim, određene posledice mogu se ponovo javiti ili zahtevati dodatnu rehabilitaciju.
Kontinuitet lečenja omogućava da medicinska dokumentacija pruži jasnu sliku:
- kako se zdravstveno stanje menjalo;
- koliko dugo su trajale tegobe;
- koje terapije su sprovedene;
- da li je došlo do potpunog oporavka ili su ostale posledice.
Naravno, tok lečenja uvek treba da bude u skladu sa preporukama lekara, a ne vođen administrativnim razlozima.
Kada može biti potrebno medicinsko veštačenje?
U pojedinim slučajevima medicinska dokumentacija sama po sebi nije dovoljna da odgovori na sva stručna pitanja.
Tada može biti potrebno medicinsko veštačenje.
Veštak analizira raspoloživu dokumentaciju i, kada je to potrebno, daje stručno mišljenje o prirodi povrede i njenim posledicama.
Njegov zadatak nije da donosi odluku o pravu na naknadu, već da pruži medicinsku procenu pitanja koja zahtevaju posebno stručno znanje.
Detaljnije o tome govorimo u članku „Veštačenje telesnih povreda – kako izgleda postupak?“
Da li završetak lečenja znači i kraj postupka?
Ne uvek.
Završetak medicinskog lečenja predstavlja važnu fazu, ali administrativni postupak može trajati i nakon toga.
U pojedinim slučajevima potrebno je:
- prikupiti dodatnu dokumentaciju;
- razmotriti kompletne medicinske nalaze;
- pribaviti dodatna stručna mišljenja, kada su potrebna;
- analizirati sve relevantne okolnosti konkretnog slučaja.
Zbog toga nije moguće unapred odrediti koliko će trajati svaki pojedinačni postupak.
Najčešće greške tokom postupka
Tokom ostvarivanja naknade nematerijalne štete pojedini propusti mogu otežati kasnije sagledavanje svih okolnosti.
Najčešće greške su:
Nepotpuna medicinska dokumentacija
Ako nisu sačuvani svi nalazi, terapije ili kontrolni pregledi, kasnije može biti teže rekonstruisati tok lečenja.
Preskakanje kontrolnih pregleda
Kontrolni pregledi predstavljaju važan deo medicinske evidencije i pokazuju kako se zdravstveno stanje menjalo tokom vremena.
Oslanjanje na informacije sa interneta
Iskustva drugih ljudi mogu biti korisna za opšte informisanje, ali ne predstavljaju osnov za procenu vašeg slučaja.
Svaki predmet ima svoje specifičnosti.
Neorganizovana dokumentacija
Kada se medicinski nalazi, računi i druga dokumentacija nalaze na više različitih mesta, kasnije je znatno teže prikazati hronologiju lečenja.
Zašto je važno čuvati i dokumentaciju nakon završetka lečenja?
Mnogi smatraju da nakon poslednje kontrole dokumentacija više nije potrebna.
Međutim, preporučljivo je da sačuvate kompletnu medicinsku dokumentaciju i nakon završetka lečenja.
To uključuje:
- završne specijalističke nalaze;
- otpusne liste;
- izveštaje o rehabilitaciji;
- dijagnostičke snimke;
- račune za medicinske usluge, kada postoje;
- drugu dokumentaciju koja se odnosi na povredu.
Uredno arhivirana dokumentacija može biti od koristi ukoliko kasnije bude potrebno sagledati ceo tok lečenja ili odgovoriti na dodatna pitanja u vezi sa predmetom.
Primer iz prakse
Nakon saobraćajne nezgode, biciklista je zadobio povredu skočnog zgloba. U početku je sačuvao samo otpusnu listu iz urgentnog centra, dok je nalaze sa kontrolnih pregleda i fizikalne terapije držao odvojeno. Kada je kasnije bilo potrebno prikazati kompletan tok oporavka, morao je dodatno da prikuplja dokumentaciju iz više zdravstvenih ustanova. Da je od početka vodio jedinstvenu evidenciju, postupak bi bio znatno jednostavniji.
Savet stručnjaka Štetasist
Posmatrajte medicinsku dokumentaciju kao celinu, a ne kao skup pojedinačnih nalaza. Prvi pregled, kontrolne posete, terapije i završni izveštaji zajedno daju najpotpuniju sliku o toku lečenja i posledicama povrede. Upravo zato je preporučljivo da sve dokumente čuvate hronološki i na jednom mestu.
Šta treba da zapamtite o nematerijalnoj šteti?
Nematerijalna šteta predstavlja jedan od najsloženijih aspekata postupka naknade štete nakon saobraćajne nezgode.
Za razliku od materijalne štete, koja se može dokazivati računima, fakturama ili drugim finansijskim dokumentima, nematerijalna šteta odnosi se na posledice koje utiču na zdravlje, psihofizičko stanje i kvalitet života oštećenog lica.
Upravo zbog toga ne postoji jedinstven obrazac niti univerzalna formula koja se može primeniti na svaki slučaj.
Svaka povreda ima svoje specifičnosti, svaki tok lečenja je drugačiji, a posledice koje ostaju nakon nezgode razlikuju se od osobe do osobe.
Zbog toga se svaki predmet razmatra pojedinačno, uz sagledavanje svih relevantnih okolnosti i raspoložive medicinske dokumentacije.
Kako najbolje zaštititi svoja prava?
Iako ishod svakog postupka zavisi od konkretnih činjenica, postoje koraci koji mogu pomoći da okolnosti budu pravilno dokumentovane.
Preporučljivo je da:
- potražite medicinsku pomoć odmah kada za to postoji potreba;
- sačuvate kompletnu medicinsku dokumentaciju;
- ne preskačete kontrolne preglede;
- pratite preporučenu terapiju i rehabilitaciju;
- čuvate račune za troškove lečenja, kada su relevantni;
- vodite urednu evidenciju o toku lečenja;
- arhivirate svu dokumentaciju na jednom mestu.
Na taj način obezbeđujete potpuniju sliku o toku oporavka i posledicama koje je povreda ostavila.
Najčešće greške koje treba izbeći
Tokom postupka naknade nematerijalne štete najčešće se ponavljaju sledeće greške.
Oslanjanje na “cenovnike” sa interneta
Na internetu se često mogu pronaći tabele ili kalkulatori koji obećavaju da će izračunati visinu naknade za određenu povredu.
Takve informacije ne mogu zameniti analizu konkretnog slučaja i ne predstavljaju pouzdan osnov za procenu mogućih prava.
Nepotpuna medicinska dokumentacija
Svaki izveštaj, kontrolni pregled ili nalaz predstavlja deo ukupne slike.
Ako deo dokumentacije nedostaje, kasnije može biti teže sagledati tok lečenja.
Poređenje sa drugim slučajevima
Čak i kada dve osobe imaju sličnu dijagnozu, njihove povrede, oporavak i posledice mogu biti potpuno različiti.
Zbog toga nije korisno donositi zaključke na osnovu iskustava drugih ljudi.
Zanemarivanje psihičkih posledica
Kod pojedinih osoba posledice nezgode nisu samo fizičke.
Ako postoje tegobe koje zahtevaju stručnu medicinsku procenu, važno je da budu blagovremeno evidentirane kroz odgovarajuću dokumentaciju.
Šta treba da zapamtite?
Ako iz ovog vodiča izdvojite nekoliko najvažnijih poruka, neka to budu sledeće:
✔️ Nematerijalna šteta ne odnosi se na finansijske gubitke, već na posledice koje utiču na zdravlje i kvalitet života.
✔️ Ne postoji univerzalni iznos niti jedinstven cenovnik koji važi za sve povrede.
✔️ Svaki predmet procenjuje se pojedinačno, na osnovu svih relevantnih okolnosti.
✔️ Medicinska dokumentacija i kontinuitet lečenja imaju ključni značaj.
✔️ Iskustva drugih ljudi ne mogu biti merilo za procenu vašeg slučaja.
✔️ Pravovremeno informisanje i uredna dokumentacija mogu doprineti jasnijem i efikasnijem postupku.
Često postavljana pitanja (FAQ)
Šta je nematerijalna šteta?
Nematerijalna šteta odnosi se na posledice koje nije moguće neposredno izraziti novcem, poput fizičkih bolova, straha, umanjenja životne aktivnosti ili drugih posledica predviđenih važećim propisima.
Da li svaka telesna povreda znači i pravo na naknadu nematerijalne štete?
Ne automatski. Svaki slučaj razmatra se pojedinačno, uzimajući u obzir medicinsku dokumentaciju, tok lečenja i druge relevantne okolnosti.
Kako se utvrđuje nematerijalna šteta?
Sagledavanjem svih činjenica konkretnog slučaja – vrste povrede, medicinske dokumentacije, toka lečenja, posledica i, kada je potrebno, stručnih medicinskih mišljenja.
Da li postoji zvaničan cenovnik za nematerijalnu štetu?
Ne postoji jedinstven cenovnik koji automatski određuje visinu naknade za svaku povredu. Svaki predmet procenjuje se zasebno.
Koliko je važna medicinska dokumentacija?
Veoma je važna, jer predstavlja osnov za razumevanje toka lečenja i posledica koje je povreda ostavila.
Da li je medicinsko veštačenje obavezno?
Ne u svakom predmetu. Ono se koristi kada je potrebno dodatno stručno mišljenje o prirodi ili posledicama povrede.
Povezani vodiči na sajtu Štetasist
Za bolje razumevanje postupka naknade štete preporučujemo i sledeće članke:
- Naknada štete za telesne povrede – koja prava imate?
- Kako medicinska dokumentacija utiče na naknadu štete?
- Bolovi, strah i umanjenje životne aktivnosti – kako se procenjuju?
- Veštačenje telesnih povreda – kako izgleda postupak?
- Koja dokumentacija je potrebna za naknadu štete?
- Veštačenje u postupku naknade štete – kada je potrebno i kako izgleda?
- Koliko traje isplata štete i od čega zavisi rok?
Korisni propisi
Pravo na naknadu nematerijalne štete uređeno je pre svega sledećim propisima Republike Srbije:
- Zakon o obligacionim odnosima – propisuje opšta pravila odgovornosti za štetu i pravo na naknadu.
- Zakon o obaveznom osiguranju u saobraćaju – reguliše ostvarivanje prava oštećenih lica prema osiguravajućim društvima.
- druge propise koji uređuju prava oštećenih lica.
Važeće tekstove zakona, njihove izmene, podzakonske akte i sudsku praksu možete pronaći na portalu Paragraf.rs, koji predstavlja jedan od najrelevantnijih izvora pravnih informacija u Republici Srbiji.
Napomena: Propisi se mogu menjati. Uvek proverite da li koristite važeću verziju zakona u trenutku kada rešavate svoj slučaj.
Zaključak
Nematerijalna šteta predstavlja važan deo postupka naknade štete kada saobraćajna nezgoda ostavi posledice po zdravlje i svakodnevni život oštećenog lica.
Iako se često govori o „odšteti za bolove“ ili „naknadi za strah“, važno je razumeti da se svaki predmet procenjuje na osnovu konkretnih činjenica, medicinske dokumentacije i okolnosti koje su obeležile tok lečenja.
Ne postoje dve identične povrede niti dva identična postupka. Upravo zato je od velikog značaja da od prvog dana nakon nezgode čuvate kompletnu dokumentaciju, pratite preporuke lekara i blagovremeno evidentirate sve relevantne promene zdravstvenog stanja.
Ako niste sigurni kako izgleda postupak ili koje informacije mogu biti važne u vašem slučaju, pravovremeno informisanje može vam pomoći da ceo proces bude jasniji i bolje organizovan.
Potrebna vam je pomoć?
Ako niste sigurni da li je u vašem slučaju potrebno veštačenje ili želite da bolje razumete postupak naknade štete, tim Štetasist može analizirati dostupnu dokumentaciju i pomoći vam da sagledate koje mogućnosti postoje u konkretnom slučaju.


